Industrijska konoplja

Sinonim: Kanabis, kanab, kinap; Engleski naziv: Hemp; Latinski naziv: Cannabis sativa L.;

Industrijska konopljaKonoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka za korištenje hašiša. Potječe iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je prevedena u kulturnu biljku. Ne ograničavaju ju klimatski uvjeti jer se izvanredno dobro prilagođava tlu i klimi mijenjanjem svojih morfoloških i fizioloških osobina.

Primjena konoplje

Vezani članci – Industrijska konoplja


Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica. Prirod sjemena može biti oko 1,5 – 2 t/ha.

Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala mokraćnih putova, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose.

Jačina droge od konoplje (marihuana) uvjetovana je količinom THC-a koju sadržava. Što je više THC-a, to je droga opojnija i štetnija.

Morfološka svojstva

Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 – 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korijenov sustav.

Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 – 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara.

Na svakon nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.

Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.

Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg.

Vrste konoplje

Rod Cannabis ima dvije vrste:

  1. Cannabis sativa – obična konoplja.
  2. Cannabis indica – konoplja za proizvodnju hašiša.

U našim uvjetima uzgaja se obična konoplja koja se dijeli na europsku i istočno-azijsku. Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Minimalna temperatura klijanja iznosi 1 – 2 °C, a optimalna oko 30 °C. Pri temperaturi oko 7 do 9 °C sjeme puno brže niče. Optimalna temperatura za intezivan vegetativan rast iznosi oko 20 °C. Konoplja može izdržati niske temperature do -4 °C.

Voda

Ima velike potrebe za vodom. Najviše vode zahtjeva u razdoblju od oblikovanja pupova do cvatnje, u konoplje za vlakno, a do zriobe u konoplje za sjeme.

Svijetlost

Konoplja je biljka kratkog dana. Skraćivanjem dnevnog osvijetljenja ubrzava se razvoj biljke, smanjuje se njezina visina, a nastaju i promjene u građi i obliku lista. Pravilnom gustoćom sklopa i rasporedom biljaka osigurava se najbolje korištenje svjetlosti.

Tlo

Najbolja tla za uzgoj konoplje su černozemi, aluvijalna tla i livadske crnice. Koliko konoplja reagira na kakvoću tla vidi se po tome da će ona u malom prostoru, ako je tlo heterogeno (neujednačeno), znatno varirati u visini i ukupnom razvoju, pa se konoplja uzima kao kultura koja je pokazatelj plodnosti tla.

Agrotehnika

Plodored

Najbolje pretkulture za konoplju se okopavine gnojene stajskim gnojem (krumpir, šećerna repa), strne žitarice, kukuruz i zrnate mahunarke.

Obrada tla

Konoplja je jara kultura, pa se za nju tlo obrađuje po sustavu obrade tla za jare kulture. Iza ranih pretkultura ore se strnište na oko 10 cm dubine, zatim se u prvoj polovici kolovoza izvodi ljetno oranje na dubinu oko 20 cm. Preporučljivo je ravnanje površine. U jesen se obavlja duboko oranje (do dubine 40 cm). Poslije kasnijih pretkultura, izvodi se pliće oranje poslije skidanja određene kulture i u jesen duboko oranje. Na izlasku iz zime ili u rano proljeće, kad se tlo dovoljno prosuši treba drljačama se zatvora zimska brazda, a pred sjetvu sjetvospremačem priprema se tlo za sjetvu.

Gnojidba

Na osrednje plodnim tlima gnojidbom treba dati 150 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija. Prihrana se može izbjeći jer konoplja ima kraću vegetaciju, pa se sva hraniva mogu aplicirati u dubokoj obradi i predsjetvenoj pripremi tla. Tada se daje nešto više dušika u osnovnoj obradi, a ostatak u pripremo tla za sjetvu. Dobro je koristiti i ureu jer ona ima dugo djelovanje i ne ispire se.

Sjetva

Sjeme konoplje ima za 20 – 30 % slabiju klijavost u polju nego to pokazuju laboratorijske analize klijavosti sjemena. Zato za sjetvu treba koristiti kvalitetno dorađeno i certificirano sjeme, a sjetvu obaviti pravodobno i u dobro pripremljeno tlo. Konoplja se sije u drugoj polovici ožujka i početkom travnja. Sije se sijačicama. Konoplja za vlakno sije se na međuredni razmak od 10 – 12 cm. Gustoća sklopa u sjetvi iznosi 250 – 300 klijavih zrna na 1 m2 da bi se u žetvi ostvario sklop od oko 150 – 200 biljaka/1 m2. Količina sjemena iznosi 60 – 70 kg/ha. Konoplja za proizvodnju sjemena sije se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 – 30 cm. Dubina sjetve iznosi 2 do 3 cm.

Njega usjeva

Ako se formira pokorica, potrebno ju je suzbiti laganim ili rotacijskim drljačama. U konoplji za vlakno ne treba suzbijati korove jer ona brzo raste i guši ih. U proizvodnji konoplje za sjeme 2/3 muških biljaka treba odstraniti kada se raspoznaju (kad im se razviju cvjetovi), a sve se odstranjuju nakon oplodnje. Ako se obavlja prihrana, onda se s njom počinje kada je biljka u fazi 3 para listova. Kultivacija se provodi pri uzgoju konoplje za sjeme i to nakon kiše, kada se tlo dovoljno prosuši.

Žetva

Problem u žetvi predstavlja dvodomnost jer se muške i ženske biljke nejednolično razvijaju i sazrijevaju. Muške biljke ranije sazrijevaju, pa se u kombiniranom uzgoju prvo one žanju. Sjemenska konoplja žanje se kada je najveći dio sjemena sazrio. Sjeme treba sušiti ispod 10 % vode. Konoplja za vlakno žanje se nakon oplodnje (prva polovica kolovoza). Žetva se obavlja specijalnim kosilicama li bočnim kosama. Stabljika se mora prosušiti, zatim se kupe i vežu u snopove (20-ak cm u promjeru) i ostavljaju na zraku i suncu da se potpuno osuše, nakon čega se odvoze u tvornicu na preradu.

Vlakno iz konoplje može se odvajati:

  • Fizički – od drvenastog dijela stabljike odvaja se vodenom parom ili kipućom vodom.
  • Mehanički – lomljenje stabljika i odvajanje vlakana specijalnim strojevima.
  • Kemijski – vlakno se odvaja pomoću lužine i kiseline.
  • Biološki – (močenje ili maceracija) Zasniva se na razgradnji pektinskih tvari koje povezuju vlakno uz drvenasti dio stabljike, pomoću mikoroorganizama. Može se obavljati u rosi (rošenje) u tekućim ili stajaćim vodama ili u posebno uređenim bazenima, gdje se može kontrolirati temperatura vode (20 – 30 °C) i procesi maceracije. Kada se stabljika potopi u vodu, bubre pektinske tvari, nastaju pukotine, pa voda prodire u njih i vlakna se odvajaju. Kad je postupak gotov, voda se ispušta, stabljika se pere i suši na zraku. Tako osušena stabljika na posebnim se strojevima prerađuje, odvaja se vlakno od drvenastog dijela, koji se u strojevima lomi i ispada. Odvojeno vlakno ide na daljnju preradu.

Izvor:

  • Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
  • Znanje – portal za razvoj svjesti
  • Prof.dr.sc. J. Butorac; Predivo bilje; Zagreb, 2009.

Industrijska konoplja – Sorte (ukupno: 46, aktivno: 0, neaktivno: 46)

  • Armanca *
  • Asso *
  • Beniko *
  • Bialobrzeskie *
  • Cannakomp *
  • Carma *
  • Carmagnola *
  • Chamaeleon *
  • Codimono *
  • CS *
  • Delta-405 *
  • Delta-llosa *
  • Denise *
  • Diana *
  • Dioica 88 *
  • Epsilon 68 *
  • Fedora 17 *
  • Felina 32 *
  • Ferimon *
  • Fibranova *
  • Fibrimor *
  • Fibrol *
  • Finola *
  • Flajšmanova *
  • Futura 75 *
  • KC Dóra *
  • Kompolti *
  • Kompolti hibrid TC *
  • Lipko *
  • Lovrin 110 *
  • Monoica *
  • Red petiole *
  • Santhica 23 *
  • Santhica 27 *
  • Santhica 70 *
  • Silesia *
  • Silvana *
  • Szarvasi *
  • Tiborszállási *
  • Tisza *
  • Tygra *
  • Uniko B *
  • Uso-31 *
  • Wielkopolskie *
  • Wojko *
  • Zenit *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Izvor: Agroklub Hrvatska

I ovo bi valjalo proslijediti na slijedeće adrese: 

 

Ministarstvo poljoprivrede: leopold.haramija@mps.hr

Vlada. gradjani@vlada.hr

Minja Vuksan Dobran

2017-10-12T08:49:13+00:00

Leave A Comment

8 + 9 =