Tradicija hrvatske konoplje

Treba pogledati istini u oči:naše bake i djedovi su bili sve redom kriminalci

KONOPLJA (canabis sativa) – obična konoplja je biljka čije stabljike sadrže celulozno vlakno. Jednogodišnja je dvodomna biljka koja može narasti Konoplja (1)do više od 3 m visine. Muške i ženske biljke se međusobno razlikuju po debljini stabljike, cvijetovima, boji listova i po kvaliteti vlakna.

Muške biljke imaju cvat u obliku metlice, nježnije stabljike, sa svjetlijim listovima koje daju kvalitetnije lakno (vlakno). Ženske biljke imaju deblju stabljiku od koje se može načiniti više vlakna, ali je grublje kvalitete. Vrh stabljike je jače razgranat i nosi brojne neugledne cvjetove, te ima tamno zeleno lišće.

Vlakna se izdvajaju iz stabljike nakon žetve i sušenja, močenjem i mehaničkom obradom. Nakon močenja koje traje 7 – 10 dana, i sušenja, vlakna se odvajaju od drvenastih dijelova (pozdera) mehaničkom obradom. Poslije toga se izlomljene drvene čestice odvoje od vlakna.

Konoplja je u Prigorju, koje nije pogodno za uzgoj lana, bila glavna prediva biljka, a u puno manjoj mjeri se koristio lan, koji se nabavljao iz Posavine.

Od konoplje se izrađivalo platno za većinu uporabnih predmeta u domaćinstvu i odjeću. Ta vrlo korisna biljka s tradicijom uzgoja više tisuća godina, gotovo je sasvim nestala s naših polja. Vještinom tkanja naših tkalja u konopljino je platno vjekovima utkivana narodna mudrost i ljepota.

Branje i priprema (močenje i sušenje)Smotuljci 002

Postupak obrade konoplje započinjao je čupanjem stabljika konoplje i odstranjivanjem korijena i sjemene glavice na vrhu. S bzirom da se sjeme koristilo u narodnoj medicini za liječenje ljudi i stoke, ono se pritom sakupljalo u plahtu. Preostale stabljike konoplje slagane su u rukoveti. Kako je stabljika konoplje tvrda i drvenasta da bi se odvojio vlaknasti dio, rukoveti su od 7 do 14 dana močene u potoku.
Nakon namakanja i pranja rukoveti konoplje su se iznosile na livadu i rasprostrle u obliku “kućica” radi sušenja na suncu. Vrijeme sušenja ovisilo je o vremenskim uvjetima i trajalo je od 7 do 10 dana. Osušena biljka se ponovno povezivala u snopiće, te je bila spremna za obradu na određenim spravama i pomagalima.
Sprave za obradu konoplje su: stupa, stepaća, trlica, greben, preslica i vreteno, kolovrat, vitlo, snovača i naposljetku tkalački stan na kojem se izrađuje platno.

Odvajanje vlaknaStupa 002

Konoplja se prvo obrađuje na stupi. Stupa je sprava masivne i velike težine koja se izrađivala od tvrdog drva, bukve ili hrasta. Izrađena je od dva dijela, donjeg fiksnog i gornjeg pokretnog.Oba dijela imaju žljebove zubeizmeđu kojih se umeće rukovet konoplje, kako bi se tučenjem razlomio i otpao drvenasti dio stabljike pozder. Na stupi rade dvije osobe: jedna nogama pokreće gornji dio, dok druga u otvor koji nastaje ubacuje konoplju.

Oba dijela imaju žljebove zube između kojih se umeće rukovet konoplje, kako bi se tučenjem razlomio i otpao drvenasti dio stabljike pozder. Na stupi rade dvije osobe: jedna nogama pokreće gornji dio, dok druga u otvor koji nastaje ubacuje konoplju.

Razlomljenu konoplju čiste stepačom. Stepača je oruđe u obliku običnog drvenog noža, kojom se konoplja stepa, udara kako bi se očistila od razlomljenog  “pozdera”.

Za daljnje čišćenje rabi se trlica. Trlica je drvena sprava poput velikog noža koji je na jednom kraju pričvršćen između dvije paralelne daske. Dok se nož podiže i spušta, ubacuje se konoplja i provlači. Pritom se stabljike savijaju, a tvrdi komadići “pozdera” otpadaju.

Dvije rukoveti konoplje koje su prošle ovaj proces obrade na poseban se način omataju jedna oko druge i to čini jedno povesmo.

Na koncu se vlakna potpuno očiste od trunja provlačenjem kroz greben. Greben je drvena daska s proširenjem na jednom kraju, na kojem se nalaze metalni klinovi u više redova. Na grebenu se povesmo češlja. Tim se postupkom odstranjuju preostali sitni drvenasti dijelovi, a vlakna se sortiraju po dužini i po debljini.

Najduža i najfinija vlakna nazivaju se povesmo i koriste se u proizvodnji odjevnih predmeta. Grublja i kraća vlakna nazivaju se kudjelja i koriste se u proizvodnji uporabnih predmeta: stolnjaka, plahti itd. Najgrublja kudjelja naziva se turjača  i koristi se u izradi vreća, strožaka, pokrivala za konje.

Predenje i namatanje

Od povesma pričvršćenog uzicom na preslicu, tekstilna se nit stvara predenjem. Jednom rukom prelja izvlači vlakanca konoplje, po potrebi ih vlaži slinom i zavrće. Za to vrijeme drugom rukom okreče vreteno, mali konusni štapić na koji namotava izvučenu, ispredenu nit.

Kolovrat 002Kolovrat je mehanizirana naprava koja je početkom XX. st. zamijenila preslicu i vreteno. Za razliku od ostalih sprava koje su izrađivane u kućnoj radinosti kolovrat su izrađivali od drva tokarenjem majstori. Pokreče se pritiskom noge na daščicu (pedalu), koja preko kotača izaziva vrtnju vretena. Postupak predenja isti je kao i sa preslicom i vretenom.

Dobivenu nit trebalo je s vretena premotati, za to su se rabile mahale, drveni štap na jednom kraju sa rašljastim završetkom, dok je drugi kraj umetnut u daščicu s kojom tvori oblik slova T, dužine oko 1,5 metar. Na mahale se namotava ispredena nit s vretena. Niti namotane na mahale nazivaju se žusmo. Namatanjem na mahale i brojanjem namotanih niti određuje se i veličina budućeg platna. Tri niti uzete zajedno, broje se kao jedan, i tako 20 puta. Kada računamo 3 puta 20 niti, dobijemo 60 niti. Tih 60 niti čini jedno pasmo, što se uzima kao jedinica pri određivanju širine platna. Na primjer za ručnik se uzimalo 7-8 pasma, za plahtu 16-18, odjevni predmeti zahtijevali su 20- 24 pasma. Prije skidanja niti se vežu koncem, a zatim peru i izbjeljuju.

Prije tkanja niti su se morale namotati u klupka, tome je služilo vitlo, drvena naprava koja se sastoji od masivnog uspravnog dijela na kojem su na središnjoj osovini u križ postavljene dvije letvice. Na krajevima letvica nalaze se nazupčane tzv. ručice  na koje se razapinju niti pređe.

Snovanje ili izrada osnove za tkanje, smatra se vrlo složenim poslom i predstavlja uvod u tkanje. Na početku snovanja određuje se duljina osnove i širina, što ovisi o vrsti predmeta koji će se tkati. Niti se slažu na unaprijed utvrđen način i time se dobija osnova koja se zatim prenosi na tkalački stan. U osnovu će se u tkanju uplitati poprečne niti – potka što će u konačnici rezultirati platnom.

Snovanje se vrši pomoću posebne naprave snovače. Snovača je vrsta velikog vitla – vrtuljka. Sastoji se od četiri okomita stupa, koji su međusobno povezani ukrštenim letvicama preko središnje osovine. Osovina visine oko 2,5 metra najčešće je bila uglavljena u gredu na stropu kuće, a s donje strane na podu u podlošku koji je omogućavao okretanje. Zbog veličine snovača se držala rastavljena i morala se sastaviti prije snovanja.

Uz snovaču, za snovanje je bio potreban golubinjak – drvena spremnica sa dvanaest pregrada za klupka osnove, te, špranžica drvena tkalačka daščica sa dvanaest rupa kroz koje se navode niti osnove.

Snovanje započinje navođenjem dvanaest niti osnove kroz rupice na šprinžici. Na kraju niti napravi se čvor koji se uglavi na prvom klinu snovače. Zatim se redom prebiru svih dvanaest niti, dvije po dvije i nataknu na klin. Nakon toga obuhvati se svih dvanaest niti zajedno, i rukom okrečući snovaču, namotava se oko četiri stupa spuštanjem sve niže do donje daskice, zavisno od duljine snovanja.

Premota se oko donjeg klina, a zatim se okrećući snovaču u suprotnom smjeru penje se prema gore. Na klinovima se niti križaju kako bi se podijelile na parne i neparne, što se naziva prebir. Ukupno 60 niti čini jedno pasmo. Jedno pasmoima 5 prama, a svaka prama ima 12 niti.

Sa snovače osnova se skida na poseban način upličući svojevrsnu “pletenicu”, te je tada spremna za postavljanje na tkalački stan.

Odijelo 020Tkalački stan je glavna naprava u procesu tkanja. Cijela konstrukcija tkalačkog stana počiva na dva okvira od drvenih greda, često ukrašenih rezbarijama. Drveni su okviri međusobno povezani poprečnim gredama ličnicama. Važan dio tkalačkog stana su vratila, prednje i stražnje. Na stražnje se vratilo namotava osnova, a na prednje vratilo gotovo tkanje. Stavljanje osnove na stan započinje raspoređivanjem niti osnove na drveni štap iz utora na vratilu, a zatim se stavljaju zubačice u čije se zube raspoređuje niti osnove, prame. Zatvore se i zavežu, kako se niti ne bi mogle pomiješati. Kada se osnova namota na vratilo zubačice se skinu, a stave se dvije palice u osnovu. Namotana osnova uvodi se u ničelnice koje vise na horizontalnoj gredi. Zatim se niti uvode u brdoBrdoizrađeno od trske nalazi se u drvenom okviru bilu. Niti osnove vežu se za komad platna pritkač koji je namotan na prednjem vratilu, a završava resama dužine 10 – 15 cm. Pritiskom noge na klačenjak ničelnice se dižu i spuštaju. Prostor između razmaknutih niti naziva se zijev, kroz koji se potka provlači pomoću čunjka.

Izvor: http://free-zg.t-com.hr/Aleksandar-Benazic/Pocproizv.htm

Zaključak:  Treba pogledati istini u oči:naše bake i djedovi su bili sve redom kriminalci

Minja Vuksan Dobran

2017-10-23T14:40:09+00:00

Leave A Comment

20 − 14 =